Povodom teških problema u funkcionisanju BHRT-a, uzrokovanih hroničnim nedostatkom finansijskih sredstava, oglasio se i Šemsudin Mehmedović, predsjednik pokreta Naprijed. Njegovu reakciju prenosimo u potpunosti, u izmijenjenoj formi, ali bez izmjene sadržaja.

BHRT se već duže vrijeme nalazi u izrazito komplikovanoj i gotovo kritičnoj finansijskoj situaciji. Mehmedović navodi da je takvo stanje posljedica dugogodišnjeg ignorisanja i kršenja odredbi Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu BiH. Prema njegovim riječima, najveći problem počinje 2017. godine, kada je Radiotelevizija Republike Srpske samostalno — i protivno zakonu — prestala uplaćivati prikupljena sredstva od RTV takse na zajednički račun. Time je potpuno narušen način raspodjele novca iz pretplate, pa je BHRT ostao bez stabilnog izvora finansiranja. RTRS trenutno BHRT-u duguje oko 100 miliona KM, a ostaje nejasno kada i da li će taj iznos uopšte biti naplaćen sudskim putem.

Neplaćanje takse i opasnost od stečaja

BHRT je doveden na ivicu stečaja zbog višegodišnjih dugovanja, a zbog obaveza prema Evropskoj radiodifuzijskoj uniji postoji realna opasnost da dođe do zapljene imovine — i pokretne i nepokretne.

Poseban problem je činjenica da se RTV taksa redovno naplaćuje samo na jednom dijelu Federacije, i to preko Elektroprivrede BiH. U kantonima u kojima distribuciju struje vrši Elektroprivreda HZHB, pretplata se ne naplaćuje još od 2015. godine.

Mehmedović podsjeća i na to da je visokim zvaničnicima HDZ-a, uključujući i sadašnju predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto, godinama praksa da javno pozivaju građane da ne plaćaju RTV taksu. Posebno naglašava Krištinu izjavu iz 2017. godine:

„Ostajem pri svom mišljenju da Hrvati u Bosni i Hercegovini ne trebaju plaćati RTV pristojbu dok se pitanje javnih emitera u Bosni i Hercegovini sustavno ne riješi.“

On ironično napominje da se Krišto često poziva na evropske vrijednosti i vladavinu prava, iako u praksi poziva na kršenje zakona — dok je upravo stabilnost javnog servisa jedan od prioriteta koje EU postavlja pred Bosnu i Hercegovinu.

Ogromna šteta zbog neplaćanja takse

Zbog dugogodišnjeg neplaćanja RTV pretplate u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom, kako navodi Mehmedović, BHRT i Federalna televizija ostali su bez najmanje 120 miliona KM — iznosa koji je, prema njegovim riječima, nepovratno izgubljen.

Zajedničko djelovanje SNSD-a i HDZ-a

On tvrdi da su SNSD i HDZ nastavili zajednički administrativni pritisak s ciljem urušavanja BHRT-a, tako što su odbili podržati 22 miliona KM predviđenih za javni servis u budžetu BiH. Istom metodom, dodaje, uskratili su i sredstva za sedam državnih institucija kulture, uprkos odluci Visokog predstavnika kojom je jasno definisano da je država BiH njihov osnivač i da je dužna finansirati ih.

„Nema novca za BHRT, kulturu i odbranu, ali ima za privilegovane“

Mehmedović ističe još jedan ozbiljan problem: skoro 3 miliona KM budžetskog novca biće potrošeno po ličnim odlukama 19 visokih funkcionera države, zahvaljujući članu 18. Zakona o budžetima, koji im daje pravo da koriste sredstva budžetske rezerve prema vlastitim izborima, gotovo kao da raspolažu privatnim fondom.

Ove godine, pored ranije navedenih funkcija, pravo na korištenje ovih sredstava dobili su i svi državni ministri. Mehmedović podsjeća da je u 2023. za istu svrhu bilo predviđeno samo 360.000 KM, dok sada iznos skače na čak 2.790.000 KM — osam puta više.

Detaljna raspodjela sredstava

– Članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH imaju ukupno 360.000 KM na raspolaganju, po 60.000 KM svaki (ukupno šest članova).

– Tročlano Predsjedništvo BiH ima ukupno 1.080.000 KM, odnosno po 360.000 KM za svakog člana.

– Predsjedavajuća Vijeća ministara može samostalno raspodijeliti 360.000 KM, dok svaki njen zamjenik ima pravo na 180.000 KM.

– Svakom državnom ministru pripada po 90.000 KM.

Ukupno, predsjedavajuća Vijeća ministara i ministri zajedno raspolažu sa 1.080.000 KM. Mehmedović ističe da iako je ovakvo trošenje formalno u skladu sa zakonom, smatra da je riječ o „nepravednom i bahatom raspolaganju javnim novcem“.